Izložba „Sećanje“, posvećena nestalim i poginulim Srbima tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji, otvorena je 04. maja 2026. godine u Narodnoj Skupstini Republike Srbije. Ova postavka je bila izlozena u Palati nacija UN-a u Ženevi u martu ove godine.
Izlozba ima za cilj podizanje svesti o srpskim žrtvama i kulturi sećanja kroz poseban oblik memorijalizacije. Izložbu su organizovale porodice Udruženje porodica nestalih i poginulih lica “Suza” Beograd i Udruzenje porodica kidnapovanih i nestalih lica na Kosovu i Metohiji u saradnji sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i trajace do 15. maja 2026. godine.
U Narodnoj skupštini Republike Srbije 4. maja 2026. godine otvorena je izložba Sećanje sa prikazom slika 32 porodice čiji su najmiliji nestali ili poginuli. Ministarstvo za rad boračka i socijalna pitanja organizovalo je izložbu u saradnji sa Udruženjem porodica nestalih i poginulih lica “Suza” i Udruženjem kidnapovanih i nestalih lica na Кosovu i Metohiji. Svi zainteresovani izložbu mogu pogledati do 15. maja.
Slike su proistekle iz rada sa porodicama. Кroz psihološke radionice oslikane su sjećanjima i ilistruiju lijepe trenutke koji su potisnuti dugogodišnjim traganjem i neizvjesnošću. Slike su oblika sata i simbolizuju teško breme čekanja, ali svojom sadržajnošću i ljepotom ilistruju vrijednosti vezane za ljudsko dostojanstvo identitet, sjećanje, pomirenje i izgradnju mira. Slike imaju ulogu da povežu članove porodica sa svojim najmilijima poginulim i nestalim. Izraz su lijepih sjećanja na tragično stradale članove porodica i sadrže motive iz života stradalih osoba po kojima bi oni željeli da ostanu upamćeni.
Predsjednica Udruženja porodica nestalih i poginulih lica Suza Dragana Đukić koja je izgubila brata Dragana, 1. maja 1995. godine i čiji je otac Milorad bio zarobljen, napominje da se nestala lica nakon ratova devedesetih vode kao brojevi i predmeti lišeni svog identiteta.
– Nema ničeg goreg za jednu porodicu, nego da doživi da mu jedan ili više članova postanu dio takve statistike. Porodice su udružene u udruženja koja se svojim aktivnostima bore protiv zaborava bilježenjem njihovih sudbina u riječi i slici. Smatramo da je važno da se svakoj žrtvi posveti jednaka pažnja i pijetet.
Đukićeva napominje da slike daju porodicama snagu u daljem traganju i vraćaju nestalima imena i prezimena.
– Pred vama su slike sjećanja za samo 32 porodice koje žive u bolu i neizvjesnosti, a traga se još za hiljadama nestalih. Njihove priče su posebne, ali u jednom su iste, u želji da se pronađu bližnji, i mjesto gdje da se zapali svijeća koja će obasjati njihova sjećanja, pružiti nadu da doživot može da ide dalje.
Đukićeva se posebno zahvalila članovima porodica, koji se u ovom procesu nisu štedjeli i po ko zna koji put podijelili svoja najbolnija sjećanja u želji da svoje najmilije otrgnu od zaborava.
Aktivnosti na realizaciji ovog projekta su započeli uz podršku Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, a nastavili zahvaljujući regionalnom projektu Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Odalović: Mogli su da spriječe stradanja, ali su izabrali da ne reaguju
Direktor Кomisije za nestala lica Vlade Republike Srbije Veljko Odalović istakao je značaj ovakve izložbe.
– Međunarodna zajednica dobro zna o čemu mi ovdje govorimo, i šta se desilo. Sva stradanja srpskog naroda su se desila pod njihovim budnim okom. Na svim prostorima su bile njihove misije, u toku Bljeska i Oluje i na prostoru Кosova i Metohije. Mogli su da spriječe stradanja da su htjeli, imali su snage, imali su mandat, ali nisu. Opredijelili su se za to da se sklone i pustili su razularene rulje da počine zločine.
Odalović je sve podsjetio na stradanja Srba u Zadru u toku Кristalne noći.
– Povampirio se fašizam koji i dalje traje. Vi nemate nijednu izjavu osude zločina koji se desio. Ne pominju se mjesta stradanja, ne pominju se zločini. Imamo identifikovane i poznate grobnice, imamo zahtjeve u Hrvatskoj, Sarajevu i u Prištini gdje tražimo da se na konkretnim mjestima sa konkretnim informacijama pretraže ta mjesta i pronađu posmrtni ostaci.
Takođe, Odalovć napominje da su i mrtvčanice pune tijela i u Hrvatskoj i u BiH i u Prištini koja su pronađena, ali za koja se ne utrvđuje identitet.
„Ubico…“ – poezija kao krik majke za nestalim sinom
Dragana Majstorović članica Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica na КiM govorila je potresnu pjesmu Ubico koju je napisala i posvetila sinu Ivanu, učeniku trećeg razreda Gimnazije Ivo Lola Ribar u Prištini, koji je 19. avgusta 1999. otet na relaciji Кosovo Polje – Priština kada je krenuo da se upiše u četvrtu godinu Gimnazije u Leskovcu.
Đurđević Stamenkovski: To nisu brojevi – to su ljudski životi, imena i sudbine
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski poručila je prilikom otvaranja izložbe da će Republika Srbija tokom ove godine usvojiti Zakon o nestalim licima, čime će, kako je istakla, biti ispravljena višedecenijska i istorijska nepravda.
– Novi zakon će sistemski urediti prava porodica nestalih, ojačati institucionalnu podršku u traganju za istinom, kao i omogućiti pravičnu i dostojanstvenu materijalnu naknadu porodicama koje već decenijama žive sa teretom gubitka i neizvjesnosti. Nijedna naknada ne može nadomjestiti izgubljeni život, zagrljaj, riječ ili uspomenu, ali država mora da pokaže da razumije, da pamti i da stoji uz one koji su najveću cijenu već platili. Srbija neće odustati od traganja za istinom, od prava porodica da saznaju sudbinu svojih najmilijih i borbe da svaka žrtva dobije ime, grob i dostojan pomen – poručila je Đurđević Stamenkovski.
Prema podacima udruženja, i dalje se traga za oko 1.500 nestalih Srba iz Hrvatske i oko 500 sa Кosova i Metohije.
– To nisu brojevi. To su ljudski životi. To su imena. To su sudbine. I to je naša trajna obaveza –naglasila je ministarka.
Ona je ukazala i na značaj činjenice da je izložba u martu predstavljena u sjedištu Ujedinjenih nacija u Ženevi, što, kako je istakla, pokazuje da istina o stradanju srpskog naroda, ali i univerzalna poruka dostojanstva i sjećanja, nalazi put do međunarodne javnosti.
Porodicama nestalih uputila je poruku da u svojoj borbi nisu same, ističući da je njihov bol dio kolektivnog pamćenja naroda i zajednička obaveza društva.
Otvaranju izložbe prisustvovao je narodni poslanik Miodrag Linta i Bojan Arbutina direktor muzeja Žrtava genocida.
Dragana Bokun
