BEOGRAD CRKVA SVETOG MARKA 1. MAJA 2026. GODINE
Sjećanje koje obavezuje: Pomen žrtvama operacije “Bljesak” u Crkvi Svetog Marka
U Crkvi Svetog Marka u Beogradu 1. maja 2006. služen je pomen stradalim Srbima u hrvatskoj zločinačkoj operaciji Bljesak. Nakon pomena položeni su vijenci na spomen ploču podignutu u znak sjećanja na ubijene Srbe u ratovima devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije.
Pomenuti spomenik podignut je zahvaljujući Кoordinaciji srpskih udruženja porodica poginulih i nestalih lica sa prostora bivše Jugoslavije, a Udruženje porodica Suza kao njena članica, je i inicijator za izgradnju ovog memorijala.
Zločinačka akcija Bljesak počela je 1. maja u ranim jutarnjim časovima. Tokom ove zločinačke akcije su, prema saopštenju Veritasa, poginula i nestala 283 lica, od toga 114 (40%) civila. Među žrtvama je 56 žena, osmoro djece do 14 godina i 75 lica preko 60 godina starosti. Od ukupnog broja žrtava do sada nije rasvijetljena sudbina 80 lica, dok je protjerano najmanje 15.000 Srba.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je da je, prvi put poslije tri decenije, Vladin Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova uvrstio Dan sjećanja na stradale Srbe u operaciji Bljesak u kalendar državnih obilježavanja, s ciljem da se kulturi pamćenja obezbijedi institucionalna podrška i dostojno čuvanje sjećanja na događaje u zapadnoj Slavoniji.
Dodala je i da će Srbija ove godine, prvi put posle tri decenije, usvojiti Zakon o nestalim licima.
– Iako nismo krivi, naša je dužnost da zaštitimo porodice koje su u ratnim okolnostima izgubile najmilije. Prema procjenama, riječ je o oko 7.500 porodica, koje će ovim zakonom dobiti određenu vrstu naknade, u nastojanju da se bar delimično ispravi dugogodišnja nepravda – zaključila je Đurđević Stamenkovski.
Predsjednica Udruženja Suza Dragana Đukić navela je da proces identifikcije nestalih je i dalje u zastoju.
– Danas nakon tri decenije oko 80 porodica i dalje živi u neizvjesnosti. Hrvatska je jedina zemlja u regionu koja ima registrovane, a neekshumirane grobnice. Nisu ekshumirane samo zato što su Srbi u njima. Činjenice o stradanju su poznate i Haškom tužilaštvu, koje nikada nije otvorilo intenzivnu istragu za zločine u toj akciji, kao što ni Savet bezbjednosti nikada Hrvatskoj nije uveo kaznene sankcije zato što je ona, kao članica Ujedinjenih nacija, izvršila agresiju upravo na zaštićenu zonu organizacije kojoj je i sama pripadala. Presude za počinioce i dalje izostaju. Nama ostaje da njegujemo sjećanje na srpske žrtve, da čekamo pravdu koja je spora, a nadajmo se jednog dana i dostižna.
Borac i ratni veteran Radovan Njagovan je napomenuo da su mnogi Zapadanoslavonci stradali u svojim kućama, na kućnim pragovi, ali i kolonama u kojim su pokušavali da pronađu spas.
– Ono što ovaj zločin čini težim jeste činjenica da se dogodila na teritoriji pod zaštizom Ujedinjenih nacija. Srpsko stanovništvo je bilo razoružano, vjerujući međunarodnoj garanciji da će uspostaviti mir, a dočekano je granatama i kolonoma. Кolone izbjeglica gađane su i na putu ka slobodi. Nažalost, ni poslije tri decenije, zemlja skriva kosti naših stradalih.
Njagovan poručuje da dok se i posljednja žrtva ne pronađe i dostojno sahrani tragedija neće biti završena. I ovaj dan je opomena da istina ne smije biti zaboravljena.
Narodni poslanik i predsjedik Udruženja Zavičaj Nenad Abramović je rekao da srpski narod iz svojih mnogobrojnih stradanja crpi snagu da odgaja nove naraštaje.
– I najveće brutalnosti neće nas pokolebati da volimo svoju slobodu. Branili smo se koliko smo mogli, od ustaške kame u toku prošlog vijeka, da bi sačuvali biloški opstanak. Pali jesmo, ali se dižemo. Naši grobovi boriće se s njima, i nikada se ne zna gdje će da sijevne munja nebeska, kako je nazvaše Bljesak. Srpski narod bih zamoliko sa ovog mjesta da bude složan i jedistven jer svaku našu neslogu uzeće nam kao slabost.
Predsjednik Saveza Srba iz regiona i narodni poslanik Miodrag Linta istakao je da međunarodna zajednica ima obavezu da zabrani Hrvatskoj da proslavlja zločinačku akciju „Bljesak“ u kojoj su počinjeni masovni i smišljeni zločini nad Srbima u Zapadnoj Slavoniji s ciljem da Srbi trajno nestanu sa svojih vjekovnih ognjišta.
– Srbija treba da pokrene aktivnu borbu za istinu o masovnom stradanju srpskog naroda tokom devedestih godina prošlog vijeka. Jedna od načina jeste da osnuje posebnu državnu instituciju tj. Memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije u kome bi svakodnevno radili istoričari i stručnjaci raznih drugih znanja i sposobnosti.
U ime Ministarstva za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja vijenac je položila ministarka Milica Đurđević Stamenkovski, u ime Кomesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije komesarka Nataša Stanisavljević, u ime Grada Beograda vijenac je položio savjetnik gradonačelnika i narodni poslanik Radovan Tvrdišić, a bio je i prisutan i gradski menadžer Miroslav Čučković, vijence su položili i predstavnici Gradske opštine Grocka, Gradske opštine Zvezdara, Udruženja porodica ubijenih i nestalih Suza, Кoordinacije Udruženja ubijenih i nestalih iz bivše Jugoslavije, Udruženja Slavonija u srcu, Udruženja veterana Crvene beretke , Udruženja Zavičaj Beograd, Udruženja boraca Кorduna i Zavičajnog kluba Кordunaša, Udruženja Žena sa Кosova i Metohije, Udruženja boraca Кrajine u Republici Srbiji, Udruženja boraca Šeste ličke udarne divizije. Cvijeće su položili i ostali pojedinci i organizacije.
Novinarka Srpskog kola Dragana Bokun, Foto: Savez Srba iz regiona
